Ako maknemo stoljetne slojeve pozlate, crkvenih propovijedi i dječjih slikovnica s Noinom arkom, Knjiga Postanka ostaje zapravo poprilično sirov, brutalno iskren i fascinantan tekst. Prva knjiga Starog zavjeta nije nikakav blagi moralni priručnik ni zbirka bajki za laku noć. To je obiteljska drama epskih razmjera, kronika ljudske nesavršenosti i zapis o tome kako je jedna mala skupina nomadskih plemena pokušavala razumjeti vlastito podrijetlo i univerzum oko sebe.
Ono što Postanak čini divnim štivom i za najtvrdokornijeg vjernika i za potpuno uvjerenog ateista jest njegova odbijenica da ljude prikazuje boljima nego što jesu. Ovdje nema bezgrešnih junaka. Proroci i praoci varaju, lažu, pokazuju kukavičluk i bore se s vlastitima demonima. Knjiga se u svojoj osnovi dijeli na dva vrlo jasna dijela: kozmički uvod o postanku svijeta i intimnu, često krvavu sagu o jednoj obitelji.
Stvaranje i pad bez ublažavanja
Sve počinje poznatim stvaranjem svijeta iz ničega, no čim na scenu stupi čovjek, priča gubi svoju idiličnu notu. Priča o Adamu i Evi u Edenu zapravo je najstarija analiza ljudske znatiželje i nemogućnosti prihvaćanja granica. Zmija, jabuka i izgon iz raja tek su uvod u pravi šok koji slijedi odmah u sljedećem poglavlju – bratoubojstvo. Kajin ubija Abela iz čiste, ogoljene ljubomore, čime tekst odmah na početku postavlja tezu da je ljudska povijest neraskidivo vezana uz nasilje.
Stvari ubrzo postaju toliko kaotične da pripovjedač uvodi potop kao vrstu moralnog “resetiranja” planeta. Priča o Noi nije simpatična avantura sa životinjama, nego mračna priča o civilizacijskom slomu, u kojoj preživljava samo nekolicina, da bi odmah nakon iskrcavanja svjedočili novom padu i ljudskoj sramoti. Babilonska kula zatim zaokružuje taj prvi dio Knjige Postanka, služeći kao snažna metafora o ljudskoj megalomaniji i nemogućnosti uspostavljanja prave komunikacije.
Obiteljska saga puna spletki
U drugom dijelu radnja se naglo sužava s cijelog čovječanstva na jednu konkretnu obitelj, počevši od Abrahama. To je trenutak u kojem tekst postaje prava psihološka drama. Abraham dobiva obećanje da će postati otac velikog naroda, ali njegov put nije imun na ozbiljne moralne padove. U trenucima straha on dvaput zatajuje vlastitu ženu Saru i prikazuje je kao svoju sestru kako bi spasio vlastitu živu glavu. Kulminacija njegove priče, zamalo žrtvovanje vlastitog sina Izaka na brdu Moriji, i danas ostaje jedan od najpotresnijih i najkontroverznijih prikaza vjere i poslušnosti u cjelokupnoj svjetskoj književnosti.
Nakon Abrahama priča preteže na Izaka, a zatim na njegova sina Jakova. Tu tek nastupa pravi zaplet koji podsjeća na najmodernije obiteljske trilere. Jakov varatalačkim trikovima, uz svesrdnu pomoć majke, otima bratu Isavu pravo prvoroštva. Kasnije i sam biva prevaren od svog tasta, bori se s tajanstvenim bićem cijelu noć i odrastajući kroz patnju stječe novo ime – Izrael. Njegovih dvanaest sinova postaju temelji dvanaest plemena, ali njihovi međusobni odnosi pršte od otrovne ljubomore.
Josip i lekcija o preživljavanju
Završnica Knjige Postanka u potpunosti pripada Josipu, najdražem Jakovljevom sinu. Njegova rođena braća, izjedana mržnjom i ljubomorom, najprije ga planiraju ubiti, zatim ga bacaju u bunar i na kraju prodaju u roblje u Egipat, dok ocu lažu da su ga raskomadale divlje zvijeri. Ovdje Postanak doseže svoj pripovjedni vrhunac.
Josipov put od egipatskog sužnja i zatvorenika do prvog čovjeka uz faraona nije prikazan kao čudo koje se dogodilo preko noći, nego kao plod osobne pronicljivosti, trpljenja i sposobnosti čitanja znakova vremena. Kada se nakon mnogo godina gladna braća pojave u Egiptu tražeći žito, ne prepoznajući vladara pred kojim kleče, tekst donosi izuzetno napetu scenu osvete, testiranja i konačnog oprosta. Dirljivi susret i preseljenje obitelji u Egipat zatvaraju krug i pripremaju teren za sljedeću veliku biblijsku knjigu, Izlazak.
Kada se sve zbroji, Knjiga Postanka je iznimno otvoren prikaz ljudske prirode. Bez obzira promatrate li je kao nadahnutu Božju riječ ili kao genijalnu antičku književnost, ona odbija uljepšavati stvarnost. U njoj su opisani patrijarsi koji se boje, žene koje preuzimaju stvar u svoje ruke kad sustav zakaže, te obitelji koje se raspadaju i ponovno sastavljaju kroz patnju. Upravo u toj ogoljenoj iskrenosti leži njena bezvremenska snaga.
Odgovori